Žene u vladavini prava

„Videvši toliko mnogo nemoćnih ljudi uvek sam bila motivisana da se borim protiv diskriminacije, da se zalažem za ljudska prava i pokušam da doprinesem pozitivnim promenama za LGBTIQ+ zajednicu” – Predstavljamo vam Rajmondu Silbije, direktorku programa Centra za razvoj društvenih grupa

17. maj

Sa pozitivnim pogledom na život i stvari koje možemo da promenimo, uprkos izazovima sa kojima se svakodnevno suočava, Rajmonda Silbije, direktorka programa Centra za razvoj društvenih grupa, vodi naš razgovor sa obećavajućim pogledom na budućnost.

Budući da je i ona sama raznolikog porekla, Rajmonda se zalagala za ljudska prava i pre nego što je znala šta aktivizam znači.

„Volonterski sam aktivista od 2006. godine, što je direktno uticalo na moju volju i želju da radim i promovišem ljudska prava u ime jedne od najugroženijih grupa koje žive na Kosovu. Kao dete iz mešovitog braka, bila sam veoma mala kada sam morala da zauzmem stav. Zbog toga ko sam bila i zbog tadašnje političke situacije, nekako sam morala da branim nešto što nisam ni znala u potpunosti šta predstavlja i zašto sam morala to da branim. Zato mislim da je aktivistički deo mog mozga počeo nesvesno da se razvija od veoma ranog doba mog života“, objašnjava Rajmonda.

Nakon što se preselila iz Prizrena u Prištinu kako bi završila univerzitetske studije, upoznala je veoma živu grupu ljudi koji su se zalagali za prava LGBTIQ+. Počela je da učestvuje u aktivnostima mnogih grupa za zastupanje i razmeni iskustava između Prištine i Beograda, a ono što joj je bilo posebno važno u jedinstvenosti ove zajednice bilo je to da su se oni bavili i pitanjima suočavanja sa prošlošću, što je Rajmonda videla kao dodatnu prednost: „Videvši toliko nemoćnih ljudi, otkrivši tako skriveni život, paralelni svet u Prištini, shvatila sam koliko je za određenu grupu ljudi život težak. Mislim da sam slučajno stavljena na mesto koje me je dovelo do lepog puta u mom životu gde mogu da doprinesem važnom cilju“, kaže Rajmonda prisećajući se svojih početaka kao strastvene aktivistkinje.

Međutim, uprkos mnogim pozitivnim pomacima, Rajmonda nam kaže da i dalje ima mnogo izazova sa kojima se ova zajednica suočava na Kosovu: „Postoje neka poboljšanja, ali postoje stvari koje su bile u zastoju poslednjih 10 do 15 godina. S jedne strane javno govorimo o važnim stvarima kao što su istopolne zajednice i promena Građanskog zakonika, ali sa druge strane, kada radite direktno sa zajednicom, vidite da zapravo izazovi ostaju isti. Jedno od glavnih pitanja koje ostaje goruće je nasilje u porodici i pitanja skloništa za LGBTIQ osobe. Dolazi nam toliko mnogo ljudi kojima je potrebno sklonište, ali, nažalost, do sada to pitanje nije rešeno.”

Rajmonda ističe da, iako postoji poverenje u agencije za sprovođenje zakona, i dalje postoji strah od razotkrivanja, strah od neizvesnosti šta će se dalje desiti: „Istorijski gledano, nije mnogo slučajeva nasilja u porodici i zločina iz mržnje prema LGBTIQ+ osobama stiglo na sudove. Žrtve obično odustaju ili se obeshrabre često previše komplikovanim postupcima u takvim slučajevima.”

Saradnja sa Policijom Kosova je takođe stabilna i aktivna. Rajmonda objašnjava da je CSGD obavio mnoge obuke sa PK na nacionalnom nivou o tome kako rešavati slučajeve u kojima su žrtve bile meta zbog rodnog identiteta ili seksualne orijentacije.

Kao direktorka programa Centra za razvoj društvenih grupa (CSGD), jedne od glavnih organizacija na Kosovu koja vodi i promoviše zaštitu prava LGBTIQ+ zajednice, Rajmonda ima priliku da radi na cilju u koji duboko veruje, jer ima mogućnost da direktno podržava LGBTIQ+ zajednicu.

CSGD nudi i onlajn i oflajn platformu posvećenu LGBTIQ+ zajednici koja pruža neophodne informacije i usluge besplatne pravne pomoći i psiholoških sesija: „Imamo pravne stručnjake koje angažujemo u saradnji sa Agencijom za besplatnu pravnu pomoć“; Osobe koje nam se jave možemo uputiti i kod naših psihologa ili psihijatara, u zavisnosti od potrebe.”

CSGD održava približno 1000 psihosocijalnih sesija godišnje ljudima koji ih direktno kontaktiraju. Štaviše, organizacija takođe obezbeđuje besplatno testiranje za korisnike, koje ima za cilj da sprovede program prevencije HIV-a, doprinoseći na taj način ukupnom blagostanju korisnika.

„Ceo proces konsultacija i pružanja pomoći koja je osobi potrebna veoma je poverljiv, kako bi se osiguralo da privatnost i podaci svake osobe budu zaštićeni“, naglašava Rajmonda.

Višedimenzionalni pristup ove organizacije bio je ključ za mnoge njene uspehe. Konkretno, podizanje svesti o pravima LGBTIQ+ osoba među opštom populacijom bila je veoma važna komponenta rada Rajmonde i njenih kolega aktivista: „Mi se konstantno zalažemo i lobiramo u kosovskim institucijama i kao pokret smo postigli da budemo veoma glasni o nacrtu Građanskog zakonika i jasni da nećemo dozvoliti protivustavne pristupe prema nama. Mislim da je tokom godina civilno društvo mnogo ojačalo i da je ključno imati snažan i profesionalan stav u ovim vremenima.”

Rajmonda smatra da se Kosovo i dalje suočava sa mnogim preprekama u garantovanju inkluzije i jednakih prava za sve zajednice. „Neki faktori koji bi mogli da ublaže ove izazove bile bi promene poput konačnog usvajanja Zakona o pravnom priznavanju roda, ublažavanja dvostruke diskriminacije poput slučajeva kvir žena i trans osoba; obezbeđivanje skloništa za LGBTIQ+ žrtve nasilja u porodici; i veća usklađenost u lancu krivičnog pravosuđa kada je u pitanju kategorizacija zločina iz mržnje prema LGBTIQ+ zajednici“, navodi ona.

Na nacionalnom nivou, osim saradnje sa Agencijom za besplatnu pravnu pomoć, CSGD je deo Savetodavne i Koordinacione grupe, koju vodi Kancelarija za dobro upravljanje, u okviru Kabineta premijera. Do danas su aktivnosti ove grupe rezultirale sa nekoliko kampanji za podizanje svesti i obuka o pitanjima koja se tiču LGBTIQ+ zajednice i ljudskih prava.

Imajući u vidu moćnu ulogu medija u pokretanju i kreiranju određenih narativa, Rajmonda kaže da postoji mala pozitivna promena u načinu na koji mediji izveštavaju i pišu o pitanjima koja se tiču ove zajednice: „Pre nekoliko godina pitanja koja su se ticala LGBTIQ+ zajednice tretirana su na senzacionalistički način, bez razmatranja potencijalnih posledica. Izveštavanje je poboljšano u smislu terminologije koja se koristi, međutim, još uvek ima mnogo prostora za poboljšanje u pogledu sadržaja i vrste informacija koje mediji serviraju široj populaciji“, ističe Rajmonda.

Konačno, kada je u pitanju zalaganje i rad za ljudska prava, za prava LGBTIQ+ osoba, Rajmonda naglašava da je svaki dan pravi dan za to: „Vreme je sada. Videla sam toliko mnogo bliskih prijatelja i aktivista kako napuštaju Kosovo. Nemamo luksuz da čekamo idealan trenutak, moramo biti spremni, veoma brzi i profesionalni kada je u pitanju pružanje pravnih saveta i podrške i praćenje promena koje treba da se dese na zakonodavnom nivou, kako bismo podržali prava LGBTIQ+ osoba.”

Izjava o odricanju odgovornosti: Stavovi i mišljenja izneti od strane intervjuisanih osoba u ovom članku ne odražavaju nužno zvanični stav Misije EULEX Kosovo.